Svjetski dan čistih planina

Čistoća i očuvanost - planina su nam potrebni i više nego što smo mi toga zaista svjesni. Na to nas podsjeća važan dan u godini – Svjetski dan čistih planina.  Ovaj dan, već više od 20 godina obilježava se 26. septembra. Ovo je prilika da se stvori svijest o značaju planina za život, da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju i da se stvore partnerstva koja će doprinjeti pozitivnim promjenama. Ovaj dan obično se obilježava obavljanjem ekoloških aktivnosti poput akcija čišćenja, posjeta prirodi i planinarenja. Planine su izuzetno važne za održavanje života na našoj planeti. One nam obezbjeđuju kiseonik, vodu za piće, pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, dijele sa nama svoju ljepotu. Planine zauzimaju oko petine kopna i obezbjeđuju egzistenciju desetine ljudske populacije. Zbog svojih prirodnih resursa čovjek je vjekovima iskorištavao i zloupotrebljavao planine.

Danas planinama prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. Naime, posebno su ugroženi izvori pitke vode koji izviru u planinama, a od kojih zavisi više od polovine ljudske populacije. Klimatske promjene takođe ugrožavaju njihova prirodna bogatstva. 

EKO TV je prilika da se kod djece i mladih stvori svijest o značaju planina za život i da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju. Dan posvećen čistoći planina je vrlo aktivan – milioni ljudi odlaze u planine, pješače, čiste planine, uživaju u predivnim predjelima, planinarska društva više nego inače regrutiraju nove članove i zaljubljenike u prirodu. Ipak, ni planine u kojima svi uživamo i divimo im se, više nisu što su nekad bile. Njihova nepristupačnost vijekovima ih je štitila od prekomjerne eksploatacije, ali ta posljednja područja nedirnute prirode sada brzo nestaju razvojem poljoprivrede, infrastrukture i uticaja drugih štetnih faktora.

Ljepote planina u BiH jednostavno ostavljaju bez daha. Zaista je teško reći koja je od bh. planina najljepša, jer je svaka od njih jedinstvena i autentična na svoj načina, te  predstavlja fantastični dragulj prirode.

Planinske ljepotice sa svojim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Čak 60 planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1.500, a vrhove više od 2.000 metara nadmorske visine ima 11 planina. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić sa 2.386 metara nadmorske visine.

Treskavica

Treskavica je jedna od najljepših planina u BiH, a nalazi se blizu Sarajeva. Sa svojih 2.088 metara nadmorske visine najviša je sarajevska planina i samo 300 metara je niža od najvišeg vrha u državi Maglića. Neobična poјava za krševitu planinu Treskavicu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na ovoj planini izvire 365 vrela među kojim su i izvori pet velikih rijeka, Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice.

Bjelašnica

Bjelašnica je uz Jahorinu, Vlašić, Kupres i Blidinje jedan od vodećih ski centara u BiH. Osim toga, Bjelašnica je najviši ski centar u našoj zemlji. Planina Bjelašnica se nalazi u centralnom dijelu BiH, smještena jugozapadno, na udaljenosti od samo 25 kilometara od Sarajeva. Do nje je planina Igman, na kojima je održan veći dio takmičenja 14. Zimskih olimpijskih igara u alpskim i nordijskim disciplinama kao i skokovima.

Cincar

Cincar, planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna, na granici općina Glamoč i Livno, visine 2.006 metara iznad mora. Osim vrha Cincara, planina uključuje i vrhove Malovan (1.826), Osječenica (1.798), Osin Glavica (1.720) i Voloder (1.640). Cincar ima posebno oštru planinsku klimu. Vjetar koji se zove bura ponekad se pretvara u oluju, što djelomično objašnjava nedostatak šume na jugozapadnim planinskim padinama. Snijeg pokriva tlo od sredine oktobra do sredine maja, što čini Cincar odredištem za skijaše.

Čvrsnica

Čvrsnicu zbog njezine visine mnogi zovu „krov“ Hercegovine (Pločno 2.228 metara nadmorske visine). Čvrsnica se nalazi u općinama Posušje, Jablanica i Mostar, a također je i sastavni dio Parka prirode Blidinje.

Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovito je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. Pruža se pravcem zapad istok, praktički od Duvanjskog polja pa do Neretve. „Hajdučka vrata“ su prirodni fenomen na Čvrsnici, koji osim svojom ljepotom, zapanjuje i svojim položajem jer se nalazi na rubu kanjona dubokog čak 1.800 metara. Legenda kaže da su se tu proglašavali hajduci, te da onaj ko prođe kroz „Hajdučka vrata“ postaje otporan na metke.

Jahorin

Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 m nadmorske visine. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do tri metra visokim snijegom. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu među najljepše i najpoznatije ski-centre. Prosječan broj dana sa sniježnim pokrivačem na Jahorini je 175cm, i to od oktobra do kraja maja.

Maglić

Maglić je dinarska planina i nalazi se oko 20 kilometara jugozapadno od Foče, uz granicu BiH i Crne Gore. Omeđena je rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku, te planinom Bioč na jugoistoku. Prepoznatljiv je po zeleno-bijelom dekoru s visokim i strmim stijenama i obiluje brojnim izvorištima vode od kojih su najpoznatija Kondžila vrela, Korita, Javorak, a najbogatije vrelo s vodom je na Prijevoru. Na visini od oko 2.000 metara nadmorske visine na lokalitetu Careva dola se nalazi izvor vode što je rijetkost na ovim visinama.

Prenj

Prenj neki zovu i hercegovački Himalaji. To je planinski masiv u Hercegovini s mnogim vrhovima, od kojih je najviši Zelena glava 2.115 metara. Smješten je u centralnom dijelu Dinarida, a okružuju ga jezera – Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac, kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka. Prenj počinje pored Glavatičeva, na Neretvi, a proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Okružuju ga planine Visočica s istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, Čvrsnica sa zapada, Velež s juga i Crvanj s jugoistoka. U podnožju Prenja smještena su tri grada – Konjic, Jablanica i Mostar, kao i brojna sela.

Volujak

Volujak je dugački greben, smješten u graničnom području BiH i Crne Gore, između Maglića na sjeveru, Lebršnika na jugu, Zelengore na sjeverozapadu i Bioča na istoku, s kojima čini jedan od najljepših planinskih masiva. Druga planina po visini u Bosni i Hercegovini. Na sjeverozapadnoj strani masiva se nalazi možda i najatraktivniji vrh Volujaka, Badnjine, visok 2.243 metara nadmorske visine. Uspon od Sastavaka, preko Izgori, pa uz Kuzmansku stupu do vrha Badnjine, naročito u zimskim uslovima, je ipak malo zahtjevniji.

Vran

Vran planina se nalazi na području općine Tomislavgrad, na pola puta do Jablanice, južno od Ramskog jezera. Vran planina diže se iznad Dugog polja na suprotnu stranu od Čvrsnice. Ima oblik jednostavnog čunja, a strane su ravne i pločaste. Ime Vran planine, visoke 2.074 metara nadmorske visine, povezuje se s tamnim izgledom kada se gleda iz Polja. A neke pastirske priče kažu da je Vran dobio ime po jatima vrana koje su nastanjivale podnožje ove planine.

Vranica

Vranica je najviša i najpoznatija rudna planina u centralnoj BiH i najviša planina izvan područja Hercegovine. Ipak, pretežno se sastoji od blagog padinskog terena, što dozvoljava lagan pristup i ugodno planinarenje. Najkarakterističnija crta ove planine je Prokoško jezero, ledničko jezero zapanjujuće ljepote, puno pastrmke i rijetkog vodenog guštera tritona, jedinstvenog za ovo područje.

Zelengora

Zelengora se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Najpoznatija je po velikom broju glacijalnih jezera (gorske oči), od kojih su najpoznatija Kotlaničko, Orlovačko, Štirinsko, Jugovo jezero, Donje Bare, Gornje Bare…

Najveći vrh Zelengore je Bregoč (2.014 metara nadmorske visine), a pored njega se nalazi još desetak vrhova oko 2.000 metara nadmorske visine. Iako na njoj štrče brojni impozantni vrhovi (Vilinjak, Bregoč, Stog, Orlovac, Planinica, Klek, Uglješin vrh…), Zelengora je pitoma i blaga planina. Sušta suprotnost Magliću i Volujaku, od kojih je dijeli duboki kanjon Sutjeske. Obiluje bogatstvom flore i faune, a u tome prednjači Perućica jedina prašuma Evrope. Zelengora, možda izgledom najnježnija i najpitomija planina, krije mnoge ljepote.