14. februar- svjetski dan očuvanja energije

Kada govorimo o energiji potrebno je na samom početku pomenuti Nikolu Teslu koji je svojom naukom planetarno doprinjeo korišćenju i očuvanju energije i stiče se utisak, da će tek doprinjeti nakon temeljne rekonstrukcije i razumjevanja njegovih radova u savremenoj, za sada avangardnoj nauci. Mnogo toga neistraženog čeka naučnike posvećene Teslinim radova, a samo jedan doprinos koji je riješio problem snadbjevanja čovječanstva energijom jeste bežični prenos energije.

Tumači Tesle ističu da je vrijeme pred nama vrijeme korištenja obnovljivih i besplatnih prirodnih izvora energije, kao i da shvatanjem Zemlje kao jezgra ogromnog generatora koja rotacijom elektriše sporiju jonosferu milijardama volti i ampera, čovječanstvo zapravo živi u sfernom kondenzatoru naizmjenične struje koji se same od sebe neprestano puni.

‘’Sunčeva svjetlost je nevjerovatan izvor energije. Svoj novac uložiću u razvoj solarne energije. Nadam se da nećemo prvo čekati dok nam potpuno nestanu nafta i ugalj, pa da se tek onda sjetimo toga.’’ Thomas Edison 1931.

Mnogo brže nego što smo to očekivali, mi smo do sada već potrošili više od polovine ukupnih zaliha fosilnih goriva, dok će u narednih nekoliko decenija sve zalihe biti potpuno potrošene. Iz tog razloga je veoma važno da se što pre razviju i koriste sigurni i obnovljivi izvori energije kao što je energija sunca, vjetra, vode i biomase.

Savremeni način života ne zamisliv je beze energije fosilnih goriva. Fosilna goriva nastala su od fosilnih ostataka biljaka i životinja i trenutno su osnovni izvor energije na Zemlji.

Energija iz fosilnih goriva oslobađa se sagorijevanjem, ali prilikom tog sagorijevanja takođe se oslobađaju štetni i otrovni gasovi. Najčešće se u atmosferu vrši emisija: ugljen-monoksida (CO), ugljen-dioksida (CO2), sumpor dioksida (SO2), SO3, NO3 ...

Svi ovi gasovi imaju štetno dejstvo na životnu sredinu. Gasovi se najčešće zadržavaju u atmosferi i utiču na stvaranje efekta staklene bašte ili se u dodiru sa vodom u atmosferi pretvaraju u kiseline koja pada na zemlju u obliku kiselih kiša.

U fosilna goriva spadaju: ugalj (lignit, mrki ugalj, kameni ugalj), nafta i zemni gas.

Obnovljivi izvori energije nisu ništa novo. Decenijama unazad gradile su se kuće koje su efikasno koristile energiju sunca za grijanje. Energija vjetra se koristila za pokretanje milinova, za prevoz robe na jedrenjacima i za pumpanje vode iz bunara. Obnovljivi izvori energije se ni danas nisu ništa promijenili, ali tehnologija svakako jeste.

Energijom vjetra danas se proizvodi toplotna i električna energija, ali prilikom te proizvodnje nema emisije ugljen-dioksida.

Savremene vetrenjače postale su jako efikasne i proizvode električnu energiju koju danas koristi na hiljade domaćinstava širom svijeta. Solarna energija se takođe sve više koristi i sve veći broj zemalja svoj budući razvoj planira na osnovu proizvodnje i eksplatacije energije iz solarnih elektrana.

Korištenjem obnovljivih izvora energije štedimo materijalna sredstva, a postižemo isti cilj i pritom ne narušavamo životnu sredinu.